Necista krv

Nečista krv

Jelena SavićŠkolski rečnikenglesko - srpski rečniksrpsko - engleski rečnikgramatika*Učenici osnovnih i srednjih škola i polaznici svih nivoa kurseva uz ovaj rečnik mogu usavršiti svoje znanje engleskog jezika. Fond reči obuhvata savremeni govorni engleski jezik. Odrednice su izložene abecednim redom, a uz svaku je navedeno gramatičko određenje i eventualne specifičnosti. Kao poseban prilog ovaj dvojezični rečnik sadrži i kratak pregled gramatike, koji obuhvata osnovna gramatička pravila, listu nepravilnih glagola i popis najčešćih skraćenica engleskog govornog područja.

Skolski recnik

Jelena Savić
Školski rečnik
englesko - srpski rečnik
srpsko - engleski rečnik
gramatika
*
Učenici osnovnih i srednjih škola i polaznici svih nivoa kurseva uz ovaj rečnik mogu usavršiti svoje znanje engleskog jezika. Fond reči obuhvata savremeni govorni engleski jezik. Odrednice su izložene abecednim redom, a uz svaku je navedeno gramatičko određenje i eventualne specifičnosti. Kao poseban prilog ovaj dvojezični rečnik sadrži i kratak pregled gramatike, koji obuhvata osnovna gramatička pravila, listu nepravilnih glagola i popis najčešćih skraćenica engleskog govornog područja.


Jelena Savić
Školski rečnik
englesko - srpski rečnik
srpsko - engleski rečnik
gramatika

Školski rečnik

Alan Ford - Vesela dolinabroj 346Magnus &amp; BunkerU jednom kutku Unije živi Vesela dolina; i u Veseloj dolini, život je milina; i farmer i radnik vole ptica pjev; jer kad čuju njihov pjev; na licu nije gnjev. Ali nestade odjednom iz Doline milina, jer sve što sad se čuje, samo je tišina. Da otkriju gdje ptice nestale su sve; u pomoć farmer zove, grupu TNT!

Alan Ford - Vesela dolina

Alan Ford - Vesela dolina
broj 346
Magnus & Bunker
U jednom kutku Unije živi Vesela dolina; i u Veseloj dolini, život je milina; i farmer i radnik vole ptica pjev; jer kad čuju njihov pjev; na licu nije gnjev. Ali nestade odjednom iz Doline milina, jer sve što sad se čuje, samo je tišina. Da otkriju gdje ptice nestale su sve; u pomoć farmer zove, grupu TNT!


Alan Ford - Vesela dolina
broj 346
Magnus & Bunker

Aleksandar ArdeljanNaoružanje zemalja NATO 2Beograd, 1999.Meki povez, format 20 cmLatinica, 150 stranaBogato ilustrovanoKopnena vojska i ratna mornarica

Naoruzanje zemalja NATO

Aleksandar Ardeljan
Naoružanje zemalja NATO 2
Beograd, 1999.
Meki povez, format 20 cm
Latinica, 150 strana
Bogato ilustrovano
Kopnena vojska i ratna mornarica


Aleksandar Ardeljan
Naoružanje zemalja NATO 2

Naoružanje zemalja NATO

PripovetkeKnjiga I Radoje DomanovićZa štampu pripremio Branislav MiljkovićSadržaj:Rođen-danObjavaSlika sa uliceSnovi i javaNa mlađima svet ostajeSmrtNe razumemPozorište u palanciUkidanje strastiA hleba!ZamenaJa sam SrbinNa raskršćuRazorena srećaPromašena srećaIdealistaPevačev UskrsOzbiljne naučne stvariDangaUspomene iz detinjstvaLovčev zapisnikHajduk Stanko po kritičarskom receptu g. Momčila IvanićaPod hrastomSrećaVođaŠuleZbog ljubavi

Pripovetke

Pripovetke
Knjiga I 
Radoje Domanović
Za štampu pripremio Branislav Miljković
Sadržaj:
Rođen-dan
Objava
Slika sa ulice
Snovi i java
Na mlađima svet ostaje
Smrt
Ne razumem
Pozorište u palanci
Ukidanje strasti
A hleba!
Zamena
Ja sam Srbin
Na raskršću
Razorena sreća
Promašena sreća
Idealista
Pevačev Uskrs
Ozbiljne naučne stvari
Danga
Uspomene iz detinjstva
Lovčev zapisnik
Hajduk Stanko po kritičarskom receptu g. Momčila Ivanića
Pod hrastom
Sreća
Vođa
Šule
Zbog ljubavi


Pripovetke Radoje Domanović stara knjiga oštećena knjiga polovna knjiga

Igor Mandić Predsmrtni dnevnikIgor Mandić (Šibenik, 20. novembar 1939 — Zagreb, 13. mart 2022) bio je hrvatski književnik, esejista, feljtonista, polemičar, kao i književni i muzički kritičar.*Došlo neko takvo vrijeme, da se smrt „vrati u život“ – tako će, paradoksalnom morbidnosti, vjerojatno odgovoriti Igor Mandić na pitanje što ga je ponukalo na pisanje „Predsmrtnog dnevnika“. Ako se uzme u obzir da su promišljanja o velikim, ali prešutno zataškanim temama moderne civilizacije – tj. o starosti, samoubojstvu i smrti – danas ponajviše.Došlo neko takvo vrijeme, da se smrt „vrati u život“ – tako će, paradoksalnom morbidnosti, vjerojatno odgovoriti Igor Mandić na pitanje što ga je ponukalo na pisanje „Predsmrtnog dnevnika“. Ako se uzme u obzir da su promišljanja o velikim, ali prešutno zataškanim temama moderne civilizacije – tj. o starosti, samoubojstvu i smrti – danas ponajviše u domeni medicinskih znanosti ili da ih se razvlači po novinama u paušalnom dajdžestiranju, onda se naglašava jedinstvenost ovoga dnevnika sročenoga iz literarnoga konteksta. Propuštajući te velike teme kroz filtar osobne i obiteljske sudbine, Mandić je ovdje čitateljima izručio istovremeno opis svojih (netočno predviđenih) posljednjih dana i sukus ponajboljih ideja koje su o istim temama kroz povijest već sročili neki od najoštroumnijih filozofa, sociologa, antropologa… Dakako, na impuls pisanja u prvom je redu utjecalo osobno iskustvo starenja i možda previše naglašena patetična svijest – formulirana prema J. Améryju kao „nagnuće prema smrti“ – kako su njegova životna putanja i djelovanje dokrajčeni (I. M. rođen je 1939. g.).Srećom, nije pogodio, pa kako se taj slućeni kraj nije dogodio ni tijekom pisanja ni po zapisivanju (IV./2014. – VIII./2015.), umjesto loših vijesti dobili smo ovakav dnevnik, prvi i jedini takav u povijesti hrvatske (i šire) tekstualnosti. Nasuprot mogućoj sumnji kako je biološko klonuće prouzročilo i slabljenje pisma, ovdje se čita kako se iskazano „nagnuće prema smrti“ često samo od sebe pobija. Stoga ovdje zatječemo i onoga „staroga“ (tj. mlađega) Mandića, poznatog nam desetljećima po polemičkim knjigama (npr. „Nježno srce“; „Policajci duha“; „Sloboda lajanja“; „Za našu stvar“; „Hitna služba“; „Bijela vrana“ itd.). Dakle i u predsmrtnom ozračju – koje se priviđa autoru – njegov intelektualno-biološki nerv tome se opire. Možda hoće reći kako se smrti najbolje može napakostiti tako da joj, makar i u posljednji čas – opalimo pljusku.

Predsmrtni dnevnik

Igor Mandić
 Predsmrtni dnevnik
Igor Mandić (Šibenik, 20. novembar 1939 — Zagreb, 13. mart 2022) bio je hrvatski književnik, esejista, feljtonista, polemičar, kao i književni i muzički kritičar.
*
Došlo neko takvo vrijeme, da se smrt „vrati u život“ – tako će, paradoksalnom morbidnosti, vjerojatno odgovoriti Igor Mandić na pitanje što ga je ponukalo na pisanje „Predsmrtnog dnevnika“. Ako se uzme u obzir da su promišljanja o velikim, ali prešutno zataškanim temama moderne civilizacije – tj. o starosti, samoubojstvu i smrti – danas ponajviše.Došlo neko takvo vrijeme, da se smrt „vrati u život“ – tako će, paradoksalnom morbidnosti, vjerojatno odgovoriti Igor Mandić na pitanje što ga je ponukalo na pisanje „Predsmrtnog dnevnika“. Ako se uzme u obzir da su promišljanja o velikim, ali prešutno zataškanim temama moderne civilizacije – tj. o starosti, samoubojstvu i smrti – danas ponajviše u domeni medicinskih znanosti ili da ih se razvlači po novinama u paušalnom dajdžestiranju, onda se naglašava jedinstvenost ovoga dnevnika sročenoga iz literarnoga konteksta. Propuštajući te velike teme kroz filtar osobne i obiteljske sudbine, Mandić je ovdje čitateljima izručio istovremeno opis svojih (netočno predviđenih) posljednjih dana i sukus ponajboljih ideja koje su o istim temama kroz povijest već sročili neki od najoštroumnijih filozofa, sociologa, antropologa… Dakako, na impuls pisanja u prvom je redu utjecalo osobno iskustvo starenja i možda previše naglašena patetična svijest – formulirana prema J. Améryju kao „nagnuće prema smrti“ – kako su njegova životna putanja i djelovanje dokrajčeni (I. M. rođen je 1939. g.).
Srećom, nije pogodio, pa kako se taj slućeni kraj nije dogodio ni tijekom pisanja ni po zapisivanju (IV./2014. – VIII./2015.), umjesto loših vijesti dobili smo ovakav dnevnik, prvi i jedini takav u povijesti hrvatske (i šire) tekstualnosti. Nasuprot mogućoj sumnji kako je biološko klonuće prouzročilo i slabljenje pisma, ovdje se čita kako se iskazano „nagnuće prema smrti“ često samo od sebe pobija. Stoga ovdje zatječemo i onoga „staroga“ (tj. mlađega) Mandića, poznatog nam desetljećima po polemičkim knjigama (npr. „Nježno srce“; „Policajci duha“; „Sloboda lajanja“; „Za našu stvar“; „Hitna služba“; „Bijela vrana“ itd.). Dakle i u predsmrtnom ozračju – koje se priviđa autoru – njegov intelektualno-biološki nerv tome se opire. Možda hoće reći kako se smrti najbolje može napakostiti tako da joj, makar i u posljednji čas – opalimo pljusku.


Igor Mandić Predsmrtni dnevnik Igor Mandic polovna knjiga

Grigorije Božović Kosovska pričaBiblioteka SVEDOČANSTVA / NEIZMIŠLJENI LIKOVI + ROBLJE ZAROBLJENO + I DRUGE PRIČE... Pogovor GOJKO TEŠIĆ... Ćirilica, Tvrde korice, 250 str. Grigorije Božović (Pridvorica, 15. novembra 1880[1] — Beograd, 4. januara 1945) bio je književnik, profesor prizrenske bogoslovije, jedan od vođa srpskog pokreta u Makedoniji, prvenstveno u Bitoljskom odboru srpske četničke organizacije, a potom i poslanik Narodne skupštine u Skoplju. Imao je rukovodeću ulogu u političkim i nacionalnim poslovima u vreme kada je staroj Srbiji pretila ozbiljna opasnost od Turaka i Arnauta, neposredno pred Balkanske ratove i oslobođenju ovih krajeva.

Kosovska prica

Grigorije Božović 
Kosovska priča
Biblioteka SVEDOČANSTVA / NEIZMIŠLJENI LIKOVI + ROBLJE ZAROBLJENO + I DRUGE PRIČE... Pogovor GOJKO TEŠIĆ... Ćirilica, Tvrde korice, 250 str. 
Grigorije Božović (Pridvorica, 15. novembra 1880[1] — Beograd, 4. januara 1945) bio je književnik, profesor prizrenske bogoslovije, jedan od vođa srpskog pokreta u Makedoniji, prvenstveno u Bitoljskom odboru srpske četničke organizacije, a potom i poslanik Narodne skupštine u Skoplju. Imao je rukovodeću ulogu u političkim i nacionalnim poslovima u vreme kada je staroj Srbiji pretila ozbiljna opasnost od Turaka i Arnauta, neposredno pred Balkanske ratove i oslobođenju ovih krajeva.



Kosovska priča

Vojislav ĐurićLirikaVojislav Đurić (Malo Krčmare, 17. januar 1912 — Beograd, 27. jul 2006) bio je srpski istoričar književnosti, akademik i univerzitetski profesor. Bio je osnivač Katedre za opštu književnost i teoriju književnosti na beogradskom Filozofskom fakultetu (jednom od preteča Filološkog fakulteta) i današnjeg Instituta za teoriju književnosti i umetnosti.

Lirika

Vojislav Đurić
Lirika
Vojislav Đurić (Malo Krčmare, 17. januar 1912 — Beograd, 27. jul 2006) bio je srpski istoričar književnosti, akademik i univerzitetski profesor. Bio je osnivač Katedre za opštu književnost i teoriju književnosti na beogradskom Filozofskom fakultetu (jednom od preteča Filološkog fakulteta) i današnjeg Instituta za teoriju književnosti i umetnosti.


Vojislav Đurić
Lirika
Vojislav Đurić (Malo Krčmare, 17. januar 1912 — Beograd, 27. jul 2006) 

Nečista krv

Bora Stanković

Možda vam se svidi

Školski rečnik

Alan Ford - Vesela dolina

Naoružanje zemalja NATO

Pripovetke

Predsmrtni dnevnik